Bivši komandant srpske žandarmerije Bratislav Dikić, koji je uhapšen zbog sumnje da je pokušao da izvede navodni teroristički napad u Crnoj Gori, pokušao je sinoć da izvrši samoubistvo. Dikić je, prema saznanjima „Dana” iz ZIKS-a, polomio staklo na prozoru ćelije u kojoj se nalazi, nakon čega je pokušao da presiječe vene. U namjeri da se ubije spriječili su ga komandiri ZIKS-a. Incident se dogodio nešto prije 17 časova. Naime, osumnjičeni za terorizam juče je nekoliko časova proveo u Specijalnom državnom tužilaštvu, gdje su vještačeni mobilni telefoni, njega i njegovih navodnih saučesnika. Prema nezvaničnim saznanjima, bivši komandant je nekoliko puta tužiocu rekao da ne može više da izdrži podmetanja i situaciju koja se stvorila poslije hapšenja zbog nečega što, kako tvrdi, nije počinio. Kako je bio u veoma lošem stanju, Dikić je po povratku iz tužilaštva odveden kod ljekara. Nakon pregleda vraćen je u ćeliju. Svega nekoliko minuta kasnije komandiri su čuli lomljenje stakala, kada su utrčali u njegovu sobu. Dikića su zatekli krvavih ruku, nakon čega su alarmirali upravu spškog zatvora. Hitno je prevezen u Urgentni centar na ukazivanje ljekarske pomoći.
Dikića su u Klinički centar Crne Gore dovezli službenici ZIKS-a i specijalci. Brojna uniformisana lica obezbjeđivala su bolnicu sve dok je osumnjičeni za navodni terorizam bio na ukazivanju ljekarske pomoći.
Iz KCCG „Danu” je nezvanično saopšteno da Dikić ima površinske povrede po rukama i tijelu, a sinoć je nakon ukazane pomoći u Urgentnom centru vraćen u ZIKS pošto nije u životnoj opasnosti.
Navodno, i nakon povratka u zatvor ponavaljao je više puta da ne može da podnese pritisak i nepravdu, zbog čega neće odustati od namjere da sebi oduzme život.
Dikić se od 17. oktobra nalazi u Istražnom zatvoru u Spužu. Od prvog dana nalazi se u ćeliji u prizemlju Istražnog zatvora, koja je 24 sata dnevno pod video-nadzorom. Takođe, u sobi je sam, a, prema riječima sagovornika iz ZIKS-a, ima poseban termin kako šetnji, tako i odlazaka na obroke.
Zbog teške bolesti, takođe, ima poseban režim ishrane, koja mu navodno ne može biti ostvarena u zatvoru. Dikić je duže vrijeme nakon hapšenja u protest optužbama tužilaštva štrajkovao glađu, zbog čega je svakodnevno išao kod ljekara.
Osim Dikića, za pokušaj terorizma tereti se državljanin Srbije Aleksandar Sinđelić, kao i Kristina Hristić. Specijalno tužilaštvo odustalo je od optužbe za terorizam protiv ostalih 11 osumnjičenih.
Dikić je odmah nakon hapšenja negirao krivicu, tvrdeći da u Crnu Goru nije došao da počini teroristički napad, već kako bi posjetio Manastir Ostrog, jer je teško bolestan. Tada je rekao i da ne zna ko koristi njegovog boravak u Crnoj Gori za svoju politiku.
Dikićeva posjeta Crnoj Gori, prema riječima tog okriveljnog, nema nikakve veze sa izborima, niti sa događajima koji su navodno trebali da se dese.M.V.P.
Zašto je ANB krila podatke od Mila
Demokratska Crna Gora zatražila je juče informacije od direktora ANB-a Dejana Peruničića u vezi sa primjenom mjera tajnog nadzora prema članovima organizovane kriminalne grupe, koja je, po informacijama nadležnih državnih organa, pripremala terorističke aktivnosti u Crnoj Gori.
Predsjednik Demokrata Aleksa Bečić je, kako je saopšteno, u zahtjevu direktoru ANB-a naveo da očekuje da će on bez odgađanja postupiti po podnesenom zahtjevu i dostaviti tražene podatke i informacije, uvažavajući da je takva njegova obaveza propisana važećim aktima.
– Obavezu direktora ANB-a da bez odgađanja odgovori na pitanja Bečića dodatno pojačava činjenica da su najznačajnije državne institucije Crne Gore koje su nadležne za pitanja bezbjednosti i odbrane bile, nečijom voljom, protivpravno isključene iz mogućnosti praćenja bezbjednosnih prijetnji Crnoj Gori i donošenju odgovarajućih odluka u vezi sa tim – navodi se u saopštenju.
Kako se navodi, hitan i precizan odgovor direktora ANB-a na pitanja koja mu je postavio Bečić značajno će pomoći da ukupna demokratska javnost dobije odgovor na pitanje ko je i za čiji interes, „a interes države to nikako ne može biti, neodgovorno, protivustavno i protivzakonito marginalizovao najviše institucije Crne Gore u trenucima kada je, kako se tvrdi, pripremano krvoproliće i nasilna promjena vlasti u Crnoj Gori?”
Premijer Milo Đukanović, ministarka odbrane Milica Pejanović i predsjednik Skupštine Darko Pajović, kako su rekli, nijesu bili obaviješteni o navodnom državnom udaru.
To, kako se navodi, predstavlja zakonsku obavezu Agencije.
d.ž.
Ko je odobrio mjere nadzora
Ako ste navedene izvještavali o prethodnom, molim za podatak kojeg datuma ste to učinili prvi put, kao i da li ste i kada nastavili sa izvještavanjem ovlašćenih lica i organa o podacima do kojih dolazi Agencija o aktivnostima navedene organizovane kriminalne grupe, naveo je Bečić u zahtjevu.
On je pitao i kada je Peruničić zatražio, i da li je i kada dobio odluku Vrhovnog suda kojom se odobrava primjena mjera tajnog nadzora za praćenje djelovanja konkretne organizovane kriminalne grupe, kao i da li su mjere tajnog nadzora počeli primjenjivati tek nakon odobrenja od Vrhovnog suda, kako to propisuju Zakon o ANB-u.D.Ž.